Plenković podržao novi, nikad ranije testirani način financiranja obrane Ukrajine

Šefovi država i vlada 27 članica Europske unije okupili su se jučer na neformalnom summitu u Kopenhagenu kako bi dali poticaj Europskoj komisiji da predloži novi, nikad ranije testirani način financiranja obrane Ukrajine od ruske agresije: ruski novac u ukupnoj vrijednosti oko 150 milijardi eura, koji je zamrznut ali nije zaplijenjen u Belgiji, na računima u fiancijskom servisu Euroclear, bit će proslijeđen Ukrajini i služit će za financiranje ukrajinske obrane, a Ukrajina će imati obvezu vratiti taj novac tek ako Rusija isplati Ukrajini ratnu odštetu, prenosi Večernji list.

Potez se ranije smatrao prerizičnim

To je potez koji je od početka ruske invazije smatran prerizičnim, jer bi “nestanak” novca neke države s računa bilo gdje u euro zoni ili EU mogao prestrašiti neke druge zemlje i odagnati ih od poslovanja preko europskih tvrtki. Ali na taj se potez Europska komisija, uz preliminarnu podršku dovoljno velikog broja država članica (među njima i Njemačke), odlučuje upravo sada, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump na sve moguće načine dao do znanja da američki porezni obveznici neće više toliko financirati obranu Ukrajine. Sada proizlazi da neće ni (samo) europski porezni obveznici, nego će obranu Ukrajine od Rusije financirati ruski porezni obveznici, posredno, ali obilato.

"Uzimamo tu gotovinu za zajam Ukrajini"

Ukrajini je dosad, u ranijim paketima sankcija protiv Rusije, proslijeđivan novac od kamata na zamrznutu rusku imovinu, ali sama imovina ostala je netaknuta, sve do ovog prijedloga, koji tek treba biti izglasan, ali se zakotrljao, što je jučer u Kopenhagenu potvrdila i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. 

"Ne plijenimo rusku imovinu, ali uzimamo tu gotovinu za zajam Ukrajini, koji će Ukrajina morati vratiti ako joj Rusija plati ratnu štetu. Počinitelj mora odgovarati. Mislim da smo pronašli valjan pravni način da to učinimo s kreditima za odštetu", rekla je Ursula von der Leyen. Nakon što Komisija predloži pravni temelj za takav potez, o njemu se trebaju složiti sve države članice u Vijeću EU. 

Plenkovićeva reakcija i mađarski veto

"Mi smo načelno za to, s time da želimo da bude zajamčena potpuna pravna sigurnost", komentirao je premijer Andrej Plenković u Kopenhagenu. "Čekamo prijedlog Komisije, koji  jamči pravnu sigurnost takvog poteza. Ako je to moguće učiniti s pravnom jasnoćom oko koje nema sumnji, to će nam omogućiti da imamo značajna sredstva za nastavak podrške Ukrajini", dodao je hrvatski premijer. 

Šefovi država i vlada u glavnom gradu Danske razgovarali su i o tome kako ukloniti mađarski veto na otvaranje prvih klastera pregovaračkih poglavlja s Ukrajinom. Plenković je izjavio da Hrvatska podržava da se to otvori što prije i da vjeruje da je moguće dogovoriti s Mađarskom uklanjanje veta, no mađarski premijer Viktor Orban u svojoj je izjavi novinarima bio jasan oko toga da ne pristaje na članstvo Ukrajine u EU.

"Mađarska predlaže da s Ukrajinom idemo na strateški sporazum, ali ne i na članstvo. To je važna zemlja, ali članstvo Ukrajine u EU je previše. Nikako ih ne želimo u članstvu. Želimo starteški sporazum", rekao je Orban. Upitan o tome hoće li Mađarska prestati uvoziti rusku naftu, premijer Orban spomenuo je i Jadranski naftovod preko Hrvatske kao “sporedni”, a ne “primarni” pravac opskrbe.

"Nemamo drugog izbora. Imamo neki dodatni plinovod iz Hrvatske koji je sporedan, ali nam je potreban primarni naftovod, a jedini primarni je iz Rusije", rekao je Orban.